
U glavnom meniju programa "Trgovina" odaberite stavku "Osnovni podaci - Tipovi cenovnika"
ili kliknite na ikonu osnovnog menija "Tipovi cenovnika"
( vidi sliku )
.
Takođe, i u ostalim aplikacijama paketa ovaj prozor se poziva iz stavke glavnog menija "Osnovni podaci" ili dugmetom "Tipovi"
iz prozora "Cenovnici"
( vidi sliku )
. Ovaj prozor
služi za definisanje različitih tipova cenovnika - ukoliko se žele voditi cenovnici po dobavljačima, po grupama (vrstama) artikala i slično.
( vidi sliku )
.
Prozor "Tipovi cenovnika" sadrži tri podprozora - "Tipovi cenovnika"
( vidi sliku )
,
"Korekcije cena"
( vidi sliku )
i
"Koeficijent grupe artikla"
( vidi sliku )
.
Podprozor "Tipovi cenovnika" služi za definisanje svih vrsta zavisnih troškova koji će se obračunavati na nabavnu cenu. Oni se zatim dodaju na cenu nabavke pri izradi ulazne kalkulacije sa uključenim zavisnim troškovima nabavke robe. Unose se sledeće kolone:
"Šifra" - šifra tipa cenovnika;
"Naziv" - naziv (opisno) tipa cenovnika;
"Baz. val." - kolona bazna valuta je potrebna u slučaju da za određeni artikal postoji jedan cenovnik u jednoj valuti, a preduzeće ima potrebu za izradom dokumenata u različitim valutama pa se definisanjem ove osnovne valute postiže preračunavanje u tu valutu svih iznosa koji su unešeni u nekoj drugoj valuti. Sa druge strane moguće je definisati pri samom unosu cenovnika, više cenovnika za iste artikle ali sa cenama u različitim valutama, tako da pri unosu stavki određenog dokumenta cenu datog artikla možemo vezati za cenu iz željenog cenovnika;
"Kurs" - u kolonu kurs se unosi kurs po kome će se cena iz cenovnika preračunati u cenu u datom dokumentu u kome se unosi određeni artikal, podrazumeva se da su u pitanju različite valute;
"UB" - potvrđena opcija kolone "uvek bazna" određuje da se uvek koristiti bazna valuta;
"Popuniti cenu" - kolona popuniti cenu pri ažuriranju cenovnika iz kalkulacija cena služi da se odredi iz kog polja će se preuzeti cena odn. da li će se preuzeti nabavna cena, cena sa porezom, veleprodajna cena i sl.;
"Cenovnik komponenti" - ukoliko postoji receptura za određeni artikal a taj artikal se sastavlja od drugih artikala (komponenti), cenovnik naveden u koloni "Cenovnik komponenti" sadrži cene artikala-komponenti koje se uključuju u cenu artikla za koji smo kreirali recepturu sa pripadajućim komponentama;
"Grupa artikala" - kolona grupa artikala opciono povezuje određenu grupu artikala sa datim tipom cenovnika;
"Cena u JDM osn.art." - formira se cena svih supstancijalno istovetnih artikala vezanih za osnovni artikal preračunom u cenu osnovne jedinice mere. Za više podataka na ovu temu pogledajte odeljak Izbor podatka;
"Bazni cenovnik" - bazni cenovnik sadrži sve artikle sa cenama koje su osnov za formiranje cena u virtuelnim cenovnicima množenjem određenim koeficijentom koji može biti manji ili veći od nule;
"Koeficijent" - sa ovim koeficijentom se množi cena baznog cenovnika i dobija nova cena u virtuelnom cenovniku kao količnik cene baznog cenovnika i koeficijenta virtuelnog cenovnika;
"Način zaokr." - definiše se način zaokruživanja cene dobijene množenjem cene iz baznog cenovnika koeficijentom virtuelnog cenovnika;
"Zaokruženje" - odredite broj decimalnih mesta za cenu virtuelnog cenovnika;
"Izdanje" - izbor izdanja časopisa za koje će se formirati cenovnik. Za više podataka na ovu temu pogledajte odeljak Izdanja;
"Vezni cenovnik" - Služi da bi se na štampi nalepnica 1 x 1, pored jedne ( npr. maloprodajne ) prikazala i druga cena artikla ( npr. veleprodajna ). Nekom tipu cenovnika sa maloprodajnim cenama moguće je dodeliti kao vezni neki cenovnik koji sadrži veleprodajne cene. Koristi se u zveštajima, štampama nalepnica i prenosu podataka na kasu da se uz MP cenu paralelno prikaže i VP cena;
Potrebna je dorada štampe za korisnika koji želi štampu i cene iz vezanog cenovnika, tj. obe cene, zato što se na standardnoj štampi ne prikazuje druga cena iz vezanog cenovnika artikla.
Kod sklapanja računara - ukoliko preduzeće sklapa i prodaje sklopljen računar kao novi artikal koji se
sastoji iz komponenti moguće je formirati cenu sklopljenog računara sabiranjem cena svih komponenti računara.
Čest primer su cenovnici proizvođača koji se uzimaju za bazne cenovnike. Iz ovog baznog cenovnika množenjem
određenim koeficijentom mogu se dobiti npr. veleprodajne cene. Koeficijent u tom slučaju povećava cenu. Na ovaj način izbegavaju se
česte greške kod formiranja cenovnika i pojednostavljuje ažuriranje kako baznog tako i svih ostalih cenovnika nastali na osnovu
baznog cenovnika.
Cenovnike koji nastaju na osnovu baznog cenovnika definišete samo kao tip cenovnika dok u prozoru "Cenovnici"
mora biti formiran samo bazni cenovnik sa cenama svih artikala koji će se koristiti u cenovnicima izvedenim od baznog cenovnika. U vrstama
dokumenata u listiću "Cenovnici" ne navodite bazni već izvedene cenovnike kako bi se pravilno izračunala cena na osnovu zadatog
koeficijenta
( vidi sliku )
.
Pri definisanju tipova cenovnika nekada je potrebno formirati cenu odgovarjućeg proizvoda na osnovu cena koje se formiraju za dodatne zahteve a koji se odnose na proizvod o kome je reč. Pri definisanju korekcije cene u podprozor "Koeficijent grupe artikla" se unose: opis korekcije, jedinica mere, osnov korekcije i redosled po kojem će se korekcija uzimati u obzir pri izračunavanju ukupne cene proizvoda.
Koeficijent grupe artikala se koristi u virtuelnom cenovniku (cenovnik koji ne sadrži cene, već ih preuzima iz definisanog baznog cenovnika
iz kojeg se čitaju cene i množe zadatim koeficijentom). Koeficijent se može definisati na samom tipu virtuelnog cenovnika, i tada se primenjuje
na sve artikle ili po grupama artikala u podprozoru "Koeficijent grupe artikla"
( vidi sliku )
.
Ako je za neki artikal u podprozoru "Koeficijent grupe artikla" definisan koeficijent njegove grupe uzima se taj koeficijent, a ako nije,
uzima se koeficijent viretuelnog cenovnika iz tipa cenovnika.
Interfejs, unos, obrada i brisanje podataka objašnjeni su u poglavljima Uputstva:
Spisak: Tipovi cenovnika - štampa se spisak svih definisanih tipova cenovnika.